Naselje Sveti Martin se tijekom povijesti nazivalo Sveti Martin, Sveti Martin – Vetva, Vetva, a u nedavnoj prošlosti Martinski. Područje je naseljeno još u prapovijesti o čemu svjedoči nekoliko gradina koje su se nastavile koristiti i tijekom rimske vladavine. U srednjem vijeku se na mjestu istoimene gradine razvilo naselje Kočur/ Kacur.  Kočur se spominje u Istarskom razvodu kao granično mjesto  („da se na tom bregu staju tri razvodi od kunfini: labinski, šumberski, kočurski“). Šumber se tada nalazio u sastavu Habsburške Monarhije. Istočno od sela Ružići nalazi se uzvisina na kojoj se pretpostavlja postojanje srednjovjekovnog naselja. Sveti Martin je zajedno sa Labinom bio pod mletačkom vlašću. Godine 1797. poznata labinska plemićka obitelj Lazzarini- Battiala izgradila je u središtu naselja ladanjski dvorac u baroknom stilu, jedan od najreprezentativnijih primjera takve gradnje na Labinštini. Padom Venecije uslijedila austrijska vlast, potom talijanska a zatim jugoslavenska.

Župa Sveti Martin Labinski (Sveti Martin nad Rašom) svoju povijest počinje godine 1632. odvajanjem od labinskog kaptola, temeljem odluke pulskog biskupa Julija II. Saracena, zbog prevelike udaljenosti vjernika od crvenog središta. Najstariji očuvani upisi u matične knjige jesu: matice krštenih od 1659., matice vjenčanih od 1634., matice umrlih od 1642. Očuvani su glagoljički upisi u matične knjige. U župi su djelovale bratovštine Blažene Djevice Marije od Zdravlja, Presvetog Sakramenta, svetog Martina, Presvetog Trojstva, zakladne mise te još jedna Presvetog Sakramenta.  Zaštitnik župe je Sveti Martin biskup, koji se časti 11.studenog.   Župa graniči sa župama: Raša, Sveta Nedelja Labinska, Marcilnica, Barban i Sveti Ivanac nad Rašom. Na području župe ima nekoliko crkvenih građevina: župna crkva Svetoga Martina, crkva Gospe od Zdravlja u Svetom Martinu, crkva Svetog Augustina (Barbići), crkva Svetoga Bartula (Sveti Bartul), crkva Majke Božje Navještenja (crkva Majke Božje Morcenice) – Snašići, crkva Svete Katarine na groblju, te slabije očuvana crkva Svetih Ivana i Pavla (Marići).

Crkvene građevine

Župna crkva Svetog Martina biskupa izgrađena je 1907. godine na mjestu na mjestu starijeg crkvenog zdanja malih dimenzija. Temeljito je obnovljena 1983. godine za župnika Anđelka Grubišića. Preslica je podignuta iznad sakristije 1931. godine.  Na njoj su dva zvona. Crkva ima lijepo neoromaničko pročelje rustičnih obilježja od pravilnog vapnenca s jednostavnim dobro uklopljenim portalom. Iznad vrata je kamena ploča s natpisom a povrh nje je veliki kružni prozor. Na vrhu crkve nalazi se kameni križ. To je jednobrodna crkva s dvjema bočnim kapelama, sakristijom i trima oltarima. Glavni oltar ima kameno svetohranište i drvene kipove svetog Martina, svete Eufemije i svete Apolonije (rad tirolske radionice).  Ostali oltari: lijevo – mramorni  oltar s kamenim svetohraništem i kipovima Bezgrešne i svete Bernardice, te desno kameni oltar s kipom svete Ane. U crkvi su kamena krstionica, mramorni oltar okrenut prema puku i škropionica na stupu.

Crkva Gospe od Zdravlja sagrađena je 1630.godine nakon što su se stanovnici zavjetovali Gospi da ukoliko ih oslobodi od kuge, koja je harala Istrom početkom XVII.st., da će joj sagraditi crkvu.  To je bio ujedno i posljednji val kuge u Istri. Stoga joj je i titular Gospa od Zdravlja. Temeljito ju je obnovio mons. Vladimir Stanišić 2006. godine. U sklopu crkve je djelovala i istoimena bratovština. Primjer je pučke barokne crkve s lopicom pred pročeljem koju nose kameni stupići. Nad pročeljem je reljefno izvedena barokna klesana preslica za dva zvona ali bez zvona. U crkvi se nalazi oltar s drvenim kipom Blažene Djevice Marije i dvama kamenim kipovima.

Crkva svetog Bartula apostola u naselju Sveti Bartul. Izrađena je XVI.stoljeću. Crkva se spominje u XVII.stoljeću. Obnovljena je 1962. Na pročelju ima preslicu koja je obnovljena 1995.godine s dva prozora i zvonom. U crkvi se nalazi zidani oltar.

Crkva svetog Augustina priznavaoca  u Barbićima. Izgrađena je 1720.na mjestu ranije crkve. Spominje se  kao filijalna crkva župne crkve svetog Martina. Pravokutna je građevina pokrivena plitkim dvoslivnim krovom. Nad pročeljem je zidana preslica s jednim oknom i zvonom. Oltar crkve nalazi se na bazi koju čini obao stup na kojemu leži kvadratna prizma. U tri niše retabla nekoć su se nalazili drveni višebojni kipovi iz XVIII.stoljeća s prikazom svete Klare, svetog Augustina i svetog Sebastijana. Danas je u crkvi samo oltar s višebojnim kipom svetog Augustina, visok 71 cm s biskupskim štapom i u biskupovoj odjeći.

Crkva Navještenja Blažene Djevice Marije u naselju Snašići. Još se naziva Majka Božja Morcenica prema svetkovini i sajmu koji se ispred nje održavao 25.ožujka (morca). Sagradila ju je 1654. na svom imanju Dobrova (kasnije Snašići) poznata labinska plemićka obitelj Franković – Vlačić. Na pročelju ima klesanu kamenu  preslicu baroknih obilježja i jednostavni portal s dva kvadratna prozora. U crkvi su betonski oltar okrenut prema puku i drveni reljef Navještenje Blažene Djevice Marije.

Crkva svete Katarine, djevice i mučenice, na groblju u Svetom Martinu. To je mala pravokutna crkva prekrivena dvoslivnim krovom. U crkvi je oltar bez retabla i škropionica na stupu.

Crkva svetih Ivana i Pavla mučenika nedaleko sela Marići.  Izgrađena je u XIV. stoljeću. Obnovljena je 1890.godine.  Četvrtastog je oblika s upisanom apsidom. Na pročelju je nekada imala preslicu. Djelomično je oštećena i izvan upotrebe.

SVETKOVINE U ŽUPI

Patron župe je sveti Martin koji se slavi 11.studenog. Tom se prigodom blagoslivlja novo vino.

Najveća svetkovina je svakako o svetoj Ani. Tradicionalno se hodočasti iz cijele Labinštine ali i šire. Nekada se ovamo pješice dolazilo iz raznih udaljenih krajeva primjerice iz Lupoglava.  Hodočastile su najčešće majke, trudnice, žene koje nisu mogle imati djecu.  U čast svete Ane održavala se i pučka fešta.